AI native: što znači i zašto riječ umjetna otežava razumijevanje

Konkurencija sljedećih godina neće se odvijati između umjetne inteligencije i čovjeka, nego između ljudi koji koriste AI i ljudi koji ga ne koriste. To danas ponavljaju mnogi. Mi smo to provjerili na vlastitim poznanicima i slika se pokazala oštrijom nego što smo očekivali.

Jedan od nas ima poznanika koji je otvorio malu IT tvrtku u manjem gradu. Napravili smo mu web stranicu za dvadeset minuta, uživo na pozivu, zatim je bio drugi poziv i savjet je bio jedan: registriraj se na ChatGPT i počni od njega, ostalo može čekati. Prošla su tri mjeseca. Čovjek se još nije registrirao. Plaća CRM, zove klijente po staroj shemi i ne razumije što može alat koji su mu pokazali. Nije glup, jednostavno u njegovoj slici svijeta to još nije alat, nego nešto iz vijesti. A takvih je ljudi oko nas više nego što se čini iz našeg balona, u kojem svi već vibe kodiraju.

Tko ostaje, a tko prestaje razumjeti

Cipele su tu dobra analogija. Postoje vrlo dobre talijanske čizme za tristo eura, tvorničke, s odličnom proizvodnjom. I postoje čizme za tisuću eura od majstora koji drži malu radionicu, iz principa se ne širi i daje doživotnu garanciju. I jedan i drugi su profesionalci, samo različitih vrsta. S programerima će biti isto: jedinstveni će ostati i pisati kod rukama, s AI-jem pokraj sebe. A masa ljudi koji se nisu snašli prestat će razumjeti što se događa u njihovoj vlastitoj struci.

Tvrtke bez AI-ja pritom neće nestati. Nama se dugo činilo da će se IT tvrtke bez AI-ja jednostavno urušiti, ali ne: konkurirat će kao kvartovski dućan supermarketu, time što su otvorene do jedanaest i prodaju cigarete na komad. Primjer koji nam je ispričao poznanik iz velike online škole: pola godine je molio programere da poprave grešku u softveru, a onda je sam otvorio kod u Claudeu, zatražio da nađe grešku, dobio odgovor za minutu i proslijedio ga programerima. Takve greške bez AI-ja više nitko ne traži ručno: model za minutu prođe ono na što čovjek troši tjedne. U tome je razlika između tvrtke u kojoj je AI ugrađen u rad i tvrtke u kojoj se samo vodi na popisu.

Riječ koja sve kvari

Na ruskom, našem prvom jeziku, AI se zove iskusstvennyj intellekt, a u pridjevu iskusstvennyj čuje se lažnost, kao u umjetnoj koži ili umjetnom osmijehu. Odatle polovica sporova o tome je li to prava inteligencija i razumije li ona uopće išta. Hrvatska riječ umjetan ima isti korijen kao umijeće i umjetnost, dakle bliža je engleskoj, ali u svakodnevnom govoru umjetna koža i umjetni osmijeh također znače nešto što nije pravo.

Na engleskom je riječ drukčija. Artificial je antonim od natural, prirodnog: ne lažno, nego napravljeno rukama. U tom su smislu umjetni i naočale, i abeceda, i vodovod, a nitko ih ne naziva nepravima. U riječi artificial čuje se i korijen art, umijeće: pristup sa znanjem, tamo gdje treba promisliti i napraviti. Dobre riječi za to nemamo ni mi, i nismo je izmislili. Ali razliku je korisno držati u glavi: ne govorimo o imitaciji inteligencije, nego o napravljenom alatu koji radi s tekstom, kodom i odlukama.

AI native: ugrađen, a ne zaseban

Native znači urođen, ugrađen, srastao. AI-native tvrtka nije ona koja ima pretplatu na ChatGPT u IT odjelu. To je tvrtka u kojoj AI sjedi unutar svakodnevnog rada: u primanju upita, u odgovorima klijentima, u pripremi ponuda, u pregledu dokumenata. To više nije zaseban projekt s posebnim budžetom i vanjskim izvođačem, nego dio toga kako ljudi rade svoj posao.

Test je jednostavan: pitajte tko u tvrtki ispravlja i dorađuje AI pomoćnika. Ako je odgovor izvođač, ili informatičar kad bude imao vremena, to još nije AI native. Ako je odgovor Ana iz prijema upita, kojoj agent već treći mjesec odgovara na tipična pitanja, a ona ga stalno podešava, to je to.

Za rusko tržište predložili smo vlastitu riječ, iiizacija, napravljenu kao i riječ kompjuterizacija, i gruba je koliko i zvuči. Na hrvatskom ćemo jednostavno reći uvođenje AI-ja. Kako god se zvalo, opisuje proces iskreno: AI ulazi u tvrtku kao što je nekad ulazila kompjuterizacija, ne kao projekt, nego kao promjena načina rada. Mislimo da to u sljedeće tri-četiri godine postaje zasebno tržište usluga, jer većina tvrtki ne zna ni odakle početi. Izraz AI konzultant danas se razumije otprilike kao što se Telegram kanal razumio prije deset godina. Nema smisla čekati da postane jasan svima, isplativije ga je zauzeti prije drugih.

Zašto vibe coding ne zamjenjuje programera

Do glavne misli ovog teksta došli smo preko greške koju smo vidjeli mnogo puta, i kod drugih i kod sebe.

Zamislite malu tvrtku u koju dva dana mjesečno dolazi knjigovotkinja. Zatvara izvještaje, usklađuje dokumente, odgovara na pitanja banke. Vlasnik to gleda i misli: operacije su tipične, složit ću bota i on će zamijeniti knjigovotkinju. Složi ga, bot ispadne sasvim pristojan, i svejedno ne radi, jer vlasnik taj posao ne radi svaki dan i ne zna od čega se zapravo sastoji: koji dokumenti dolaze krivi, što banka zapravo pita, gdje se izvještaji razilaze sa stvarnošću. Knjigovotkinja sve to zna, ali nju nitko nije pozvao u projekt.

Zaključak je jednostavan: takvog zaposlenika može zamijeniti samo isti takav zaposlenik. Pravi potez je drukčiji: knjigovotkinja sama, s vodičem pokraj sebe, napravi sebi pomoćnika. Ona zna što pomoćnik mora znati, vidjet će gdje griješi i popravit će uputu. Pomoćnik se sam od sebe ne uči: model na kojem radi ne mijenja se od razgovora, mijenjaju se samo uputa i materijali koje su mu dali. Zato pomoćnik postaje točniji upravo onom brzinom kojom ga ispravlja čovjek koji radi taj posao. Proizvod koji nitko ne ispravlja ne postaje bolji, on samo leži.

Odatle i pravi smisao riječi vibe coding: ne zamjena programera, nego proširenje funkcije koju čovjek već dobro razumije. Knjigovotkinja proširuje knjigovodstvo, administratorica škole proširuje prijem novih polaznika. Da je to zamjena programera, vibe koder bi ostao programer, samo s drugim alatom. A on postaje netko drugi: čovjek koji drži nekoliko agenata i upravlja njima kao malom tvrtkom.

Same riječi pritom će se mijenjati. Izraz vibe coding pokrenuo je Andrej Karpathy početkom 2025. i značio je upravo to: programer kodira opušteno, vjeruje modelu i ne čita svaki redak. Jedan poznanik programer s petnaest godina staža u velikoj telekom tvrtki nedavno nam je rekao da je izraz već zastario, tako više nitko ne govori, sad se kaže agentic i AI native. Neka bude, riječ će se promijeniti, a bit ostaje: ono što je počelo kao opušteno programiranje preraslo je u nešto drugo, gdje programer uopće nije potreban, nego čovjek koji zna svoj proces i zna postaviti zadatak.

Što je agent, bez pametnih riječi

Strogo govoreći, u industriji se agentom zove sustav koji djeluje, a ne samo odgovara na pitanja: sam poziva alate, otvara web stranice, piše u bazu, radi nekoliko koraka zaredom dok ne dođe do cilja. Za prvi korak ta strogost nije potrebna. U svakodnevnom smislu svaki novi razgovor u Claudeu ili ChatGPT-u kojem ste dali ulogu, uputu i materijale već je začetak agenta. Napisali ste mu: ti si marketingaš, odgovaraj kao marketingaš, i s tim se već može raditi. Projekt je mapa: unutra su materijali i nekoliko takvih razgovora. Kamo ga poslije staviti, u Telegram bot, na web, u CRM, zasebno je pitanje i rješava se nakon što agent u chatu već odgovara točno.

Napraviti projekt, nazvati ga i otvoriti u njemu razgovor s ulogom traje tri minute. Provjerili smo na ljudima koji nikad nisu napisali ni redak koda. Što ostaje ručno, to su registracije: otići u BotFather, odgovoriti na dva pitanja (ime i adresa bota), kopirati token. To smatramo najmanje omiljenim dijelom svih AI projekata, i upravo on nikamo ne odlazi.

Što s tim radimo sami

Prvi agent po toj logici trenutačno nam je u izradi: bot za Školu velikih knjiga, koji novim polaznicima odgovara na temelju transkripata nekoliko otvorenih susreta i nudi im pomoć u odabiru grupe. Ne gradi ga programer, nego suosnivač škole, jer samo on zna što novi polaznici zapravo pitaju. Kad bot odradi prvi tjedan, opisat ćemo ga s brojkama: koliko pitanja, koliko ispravaka upute, što se moralo raditi ručno.

Kako odabrati proces, tko ga treba raditi, što ostaje ručno i koliko to košta, razradili smo u drugom članku, o uvođenju AI-ja u tvrtku. A na naslovnici ove stranice postoje dva besplatna poziva od dvadeset minuta: jedan za tvrtku, drugi za čovjeka koji počinje od nule.

Česta pitanja o AI native

Što znači AI native?

Da je AI ugrađen u svakodnevni rad tvrtke ili čovjeka, a ne da postoji kao zaseban projekt. Provjera je jednostavna: pomoćnika ispravlja i dorađuje onaj tko sam obavlja posao, i koristi ga svaki dan.

Kako se AI-native tvrtka razlikuje od tvrtke koja samo koristi AI?

Pretplata na ChatGPT u IT odjelu samo je korištenje. AI native je kad agent sjedi unutar procesa: prima upite, odgovara klijentima, priprema ponude, a podešava ga čovjek koji je za taj proces odgovoran.

Što je uvođenje AI-ja, a što iiizacija?

Uvođenje AI-ja u rad tvrtke. Na ruskom smo za to skovali riječ iiizacija, napravljenu kao i kompjuterizacija, i gruba je koliko i zvuči. U engleskoj i hrvatskoj verziji ove stranice kažemo AI adoption, odnosno uvođenje AI-ja, ili AI native.

Zamjenjuje li vibe coding programera?

Ne, to je proširenje funkcije koju čovjek već dobro zna. Zaposlenika može zamijeniti samo drugi isti takav zaposlenik, ali pomoćnika si može napraviti sam, s vodičem pokraj sebe.

Što je AI agent jednostavnim riječima?

Razgovor u Claudeu ili ChatGPT-u s imenom, uputom i materijalima koji obavlja jedan jasan posao. Kamo ga staviti, u bot, na web ili u CRM, odlučuje se poslije.

Dmitry Merkulov, suosnivač Škole velikih knjiga. Maksim Ilin, AI inženjer i AI konzultant.